UČENICI S POSEBNIM ODGOJNO-OBRAZOVNIM POTREBAMA

UČENICI S POSEBNIM ODGOJNO-OBRAZOVNIM POTREBAMA

Odgoj i obrazovanje djece/učenika s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama (darovita djeca/učenici i djeca/učenici s teškoćama u razvoju) temelji se na individualnim specifičnim potrebama odnosno funkcionalnim sposobnostima svakog pojedinog djeteta/učenika koje uvjetuju osiguravanje primjerenih programa i oblika školovanja te primjerenih oblika pomoći/potpore tijekom odgojno-obrazovnog procesa u predškolskim, osnovnoškolskim i srednjoškolskim ustanovama.

Ovisno o potrebama, sposobnostima, mogućnostima i interesima djece/učenika s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama kreiraju se posebne mogućnosti koje pridonose njihovom uključivanju u različite programe, aktivnosti i oblike inkluzivnog obrazovanja.

Izvor: Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih

DAROVITI UČENICI

U školskoj godini 2024./2025., kontinuirano ćemo provoditi identificiranje, praćenje i poticanje darovitih učenika te im organizirati dodatne aktivnosti prilagođene njihovim interesima, sklonostima i sposobnostima. Poseban naglasak stavit ćemo na dodatnu nastavu i izvannastavne aktivnosti, ali i suradnju s vanjskim stručnjacima. Kroz projekt “STEAM fanzin: Ruđerov prozor u budućnost”, surađivat ćemo s Fakultetom elektrotehnike i računarstva i Prirodoslovno-matematičkim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu, s ciljem pružanja podrške darovitim učenicima.

Sustavno ćemo identificirati darovite učenike, raditi s njima po posebnome programu, pratiti njihov napredak te o tome sastaviti izvješće.

Rad s darovitim učenicima provodi se programima različite težine i složenosti kao diferencirani nastavni program u odgojno-obrazovnim skupinama, istraživačkim radionicama, putem programa dodatne nastave i izvannastavnim aktivnostima te omogućavanjem pristupa izvorima specifičnog znanja.

Načela:

  • jednakost prilika u odgoju i obrazovanju
  • prihvaćanje prava na različitost
  • uključivost
  • odgovornost i autonomija djelovanja
  • razvojnost i težnja prema izvrsnosti
  • sustavnost brige za darovite
  • suradnja i otvorenost.

Sva navedena kurikulumska načela podjednako su važna i izražavaju bitna polazišta u odgoju i obrazovanju darovitih učenika.

Međusobno su usko povezana i zavisna jedna od drugih, a ostvarivanjem jednoga načela često se ostvaruje i drugo.

Program rada s darovitim učenicima obuhvaća:

  • povećan rad nastavnika s darovitim učenicima
  • nabavu potrebne nastavne opreme i literature
  • pristup posebnim izvorima znanja
  • državna i međunarodna natjecanja darovitih učenika u organizaciji nadležnog ministarstva za obrazovanje i drugih subjekata koji za to imaju odobrenje ministarstva nadležnog za obrazovanje
  • poticajna sredstva učenicima za stipendije, nagrade i drugo.

ŠKOLSKI STRUČNI TIM ZA DAROVITE UČENIKE

  1. Đurđica Fuštar, prof. – ravnateljica
  2. Marija Sučić Vojnović, prof. – pedagoginja
  3. Margareta Kovač, mag. psych. – psihologinja
  4. Maja Medenjak, prof. – knjižničarka
  5. Marijana Krnić, dipl. ing. – nastavnica matematike
  6. Damir Drezga, dipl. ing. – nastavnik stručno-teorijskih sadržaja
  7. mentorica/mentor učenika

UČENICI S TEŠKOĆAMA U RAZVOJU

Na temelju članka 65. stavka 2. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi i Pravilnika o osnovnoškolskom i srednjoškolskom odgoju i obrazovanju učenika s teškoćama u razvoju, Tehnička škola Ruđera Boškovića provodi primjerene oblike pomoći školovanja učenika s teškoćama u razvoju.

Trenutno se, u školskoj godini 2024./2025., prema redovnom programu uz individualizirane postupke u školi obrazuju 63 učenika (~6,42 %).

U daljnjem tekstu navodimo hodograme postupanja za tri situacije: (1) učenik s teškoćama u razvoju upisuje prvi razred srednje škole temeljem Rješenja o primjerenom obliku školovanja, (2) u tijeku srednjoškolskog obrazovanja otkriva se potreba za individualizacijom te (3) izlazak na ispit državne mature za učenike s teškoćama u razvoju.

(1) Učenik s teškoćama u razvoju upisuje prvi razred srednje škole (temeljem Rješenja o primjerenom obliku školovanja)

a.  Na početku svake školske godine, stručna suradnica psihologinja poziva na razgovor i upoznaje se s roditeljima/skrbnicima učenika koji su upisani u prvu godinu obrazovanja, a u svrhu prikupljanja informacija o individualiziranim postupcima koji su se tijekom osnovnoškolskog obrazovanja za učenike pokazali najkorisnijima, postupcima koje su učenici i roditelji/skrbnici koristili kod kuće te jakih strana djeteta i njegovih izvora podrške.

b.  Osim toga, psihologinja traži mišljenje o funkcioniranju učenika u osnovnoj školi kako bi individualizirani postupci primijenjeni u srednjoj školi bili što usklađeniji s potrebama učenika.

c.  Stručna suradnica, prema dostavljenim informacijama i u dogovoru s roditeljima/skrbnicima učenika, početkom listopada u e-Dnevnik stavlja mišljenje o potrebnim individualiziranim postupcima tijekom srednjoškolskog obrazovanja. O istima informira i sve učenikove nastavnike na sjednicama razrednih vijeća, a svaki predmetni nastavnik nakon provedene inicijalne procjene ima pravo u predmetu koji predaje dodati potrebne oblike individualizacije.

(2) Potreba za individualizacijom otkriva se tijekom srednjoškolskog obrazovanja

a.  Zbog različitih razloga, u tijeku srednjoškolskog obrazovanja može se pojaviti potreba za pokretanjem postupka za utvrđivanje psihofizičkog stanja i određivanja adekvatnog oblika školovanja za pojedino dijete. Roditelji/skrbnici informiraju razrednike i stručne suradnice o nastanku teškoće kod pojedinog učenika koje su uočili kod kuće, a isto vrijedi i obrnuto – Škola informira roditelje/skrbnike o promjenama uočenima u školi.

b.  Prema Pravilniku o postupku utvrđivanja psihofizičkog stanja djeteta, učenika te sastavu stručnih povjerenstava, formalnu proceduru pokreće Nastavničko vijeće, a neformalno se postupak pokreće kada škola ima nalaz timske obrade djeteta. Nalaz timske obrade može biti iz javne ili privatne ustanove, a mora biti vezan za prirodu teškoće.

c.  Po dobivanju nalaza timske obrade, kontaktira se školski liječnik koji treba ispuniti svoj obrazac i dostaviti ga školi, a mišljenje se traži i od stručne suradnice psihologinje, razrednika/razrednice i ostalih predmetnih nastavnika. S obzirom da može proći nekoliko mjeseci od početka postupka do izdavanja Rješenja (Rješenja izrađuje županijsko povjerenstvo ili povjerenstvo Grada Zagreba), stručna suradnica psihologinja dogovara s učenikom i njegovim roditeljima/skrbnicima postupak individualizacije s kojim će nastavnici biti upoznati.

(3) Maturant želi izaći na ispite državne mature i na njima imati prilagodbu ispitne tehnologije

a.  Ispitni koordinator obilazi sve završne razrede i upućuje učenike koji žele prilagodbu na državnoj maturi da mu se jave. Naglašava im kako prilagodbu mogu zatražiti i učenici koji nemaju službeno Rješenje o primjerenom programu obrazovanja.

b.  Ispitni koordinator organizira roditeljske sastanke u kojima i roditelje/skrbnike učenika informira o važnim koracima prije prijave ispita državne mature.

c.  Ispitni koordinator individualno upućuje učenike s teškoćama u razvoju te njihove roditelje/skrbnike na prikupljanje medicinske dokumentacije.

d.  Kroz sve opisane korake, ispitni koordinator surađuje sa stručnom suradnicom psihologinjom kako bi prilagodba ispitne tehnologije bila usklađena s individualnim potrebama učenika.

U nastavku se nalaze općenite preporuke za rad nastavnika s učenicima s teškoćama u razvoju, a ovisno o vrsti teškoće koju učenici imaju, primjenjuju se neki od navedenih načina metodičkih prilagodbi:

1. Prilagodba količine – prilagođava se količina pojmova koje učenik mora naučiti ili broj zadataka koje treba riješiti.

Npr.

  • prilikom pisane provjere znanja, smanjiti broj zadataka, pojmova i definicija (ne odnosi se na prilagodbu sadržaja)
  • čita se odlomak umjesto cijele knjige

2. Prilagodba vremena – prilagođava se vrijeme koje je potrebno za učenje, završavanje zadataka ili testiranje.

Npr.

  • osigurati više vremena za pisane provjere znanja
  • više vremena za razgovor i uvođenje novih pojmova
  • više vremena za izradu programa i zadataka
  • dulje vrijeme za odgovor ili reakciju kod usmenih provjera znanja

3. Prilagodba stupnja pomoći – povećava se ili smanjuje količina individualne pomoći svakom učeniku.

Npr.

  • pomoć nastavnika (kada ostali učenici u razrednom odjelu imaju tihu aktivnost ili grupni rad)
  • pomoć učenika iz klupe (pri razumijevanju zadatka, sistematiziranju znanja, izvođenju laboratorijskih vježbi)
  • pomoć stručnih suradnica u školi i stručnih osoba izvan škole

4. Prilagodba prezentacije sadržaja – prilagođava se način prenošenja obrazovnih sadržaja učeniku (mogućnost prilagodbe i na računalu).

Npr.

  • povećanje veličine slovnih znakova, brojeva i simbola na ploči, radnom listu, …
  • snimanje lektire/teksta
  • korištenje računala
  • vizualizacija (označavanje, isticanje, boje, slike)

5. Prilagodba težine – prilagođava se razina znanja, vrsta zadataka ili pravila o tome na koji način učenik može pristupiti radu.

Npr.

  • podijeliti zadatak (sadržaj) na više manjih cjelina
  • ponuditi nekoliko odgovora
  • korištenje kalkulatora, tablica

6. Prilagodba načina iskazivanja znanja – prilagođavaju se načini na koje učenik može reagirati na nastavne sadržaje

Npr.

  • preferirati određeni način ispitivanja učenika u odnosu na njegovu teškoću/e

7. Prilagodba stupnja sudjelovanja – prilagođava se u kojoj je mjeri učenik aktivno uključen u zadatak

Npr.

  • pomaže nastavniku ili učenicima održati prezentaciju
  • odlazi po kredu, briše ploču, uređuje pano
  • ovisno o učenikovim teškoćama, dozvoljavaju mu se određena odstupanja od razrednih pravila, posebno za učenike s ADHD-om (ustajanje za vrijeme nastavnog sata, napuštanje učionice uz dozvolu predmetnog nastavnika)

Drage učenice i dragi učenici, slobodno mi se obratite vezano za teškoće koje imate ili probleme s kojima se susrećete. Brige su uglavnom manje kad se s nekim podijele. Tu sam za vas i veselim se upoznati vas!

„Naučio sam da hrabrost nije odsustvo straha, nego trijumf nad njim.” – Nelson Mandela

stručna suradnica psihologinja
Margareta Kovač, mag. psych.